Wyzwania rozwoju regionalnego w Dalmacji
Abstrakt
Celem artykułu było zaprezentowanie procesu regionalnej transformacji w historycznym i geograficznym regionie Dalmacji od polowy XX wieku, wraz z identyfikacją głównych trendów współczesnego rozwoju regionalnego. Analiza skupiła się na: zmianie demograficznej, zmianie społeczno-ekonomicznej oraz fizjonomicznej w trakcie dwóch okresów: 1) druga polowa XX wieku; 2) nowy rozwój po 2001 roku. Analiza została przeprowadzona przez porównanie czterech subregionów Dalmacji, tj.: Zadar, Šibenik, Split oraz Dubrownik, jak również w ujęciu pasów wysp, wybrzeża, głębi lądu badanego regionu. Wyniki różnicowania procesów rozwojowych są widoczne w głównych regionalnych zróżnicowaniach dzisiejszego regionu (Dalmacji). Funkcje centrów miejskich obszaru; trendy demograficzne i struktura wiekowa na poziomie regionalnym i lokalnym; problemy produktu przemysłowego i słabnącej bazy produkcyjnej; nadmierna orientacja na sektor usługowy, głównie turystykę; zmiany w strukturze i liczbie mieszkań wraz ze wzrostem liczby drugich domów; nieadekwatna terytorialna i administracyjna organizacja pozostają niektórymi głównymi wyzwaniami, z którymi boryka sie ten obszar w procesie rozwoju.
Słowa kluczowe:
zmiana demograficzna, zmiana społeczno-ekonomiczna, zmiana fizjonomiczna, Dalmacja, ChorwacjaBibliografia
Census of Population, Households and Dwellings 2001, Croatian Bureau of Statistics, Zagreb.
Google Scholar
Census of Population, Households and Dwellings 2011, Croatian Bureau of Statistics, Zagreb.
Google Scholar
Data on accommodation facilities for tourists in 2012, Croatian Bureau of Statistics, Zagreb.
Google Scholar
Data on births and deaths 2001 – 2011, Croatian Bureau of Statistics, Zagreb.
Google Scholar
Data on tourist arrivals and overnight stays 2010–2012, Croatian Bureau of Statistics, Zagreb.
Google Scholar
Defilippis, J., 2006: Promjene u poljoprivredi i selu Dalmacije u posljednjih stotinjak godina, Društvena istraživanja 15 (6), 1047–1062.
Google Scholar
Đulabić, V., Manojlović, R., 2011: Administrative Aspects of Regional and Cohesion Policy in Croatia: In Search of a Better Coordination of Parallel Processes, Hrvatska i komparativna javna uprava 11 (4), 1041–1074.
Google Scholar
Employment and Wages, 2012, Statistical Reports 1502/2013, Croatian Bureau of Statistics, Zagreb, 2013.
Google Scholar
Faričić, J., 2012: Geografija sjevernodalmatinskih otoka, Školska knjiga, Zagreb.
Google Scholar
Faričić, J., Graovac, V., Čuka, A., 2010: Mali hrvatski otoci – radno-rezidencijalni prostor i/ili prostor odmora i rekreacije, Geoadria 15 (1), 145–185.
Google Scholar
Friganović, M., 1974: Privreda, in: Geografija SR Hrvatske, Knjiga VI: Južno hrvatsko primorje (Ed. Friganović, M.), Školska knjiga, Zagreb, 63–82.
Google Scholar
Friganović, M., 1992: Demografska osnova i razvoj šibenske regije, Acta Geographica Croatica 27, 1–14.
Google Scholar
Glamuzina, M., Glamuzina, N., 1996: Promjene u biološkoj i ekonomskoj strukturi stanovništva Južne Hrvatske (Dalmacije) od 1948. do 1991. godine, Geoadria 1, 17–34.
Google Scholar
Glamuzina, M., Glamuzina, N., 1998: Problem centralnog naselja u općini Gradac, Geoadria 3, 57–63.
Google Scholar
Kersan-Škabić, I., Tijanić, L., 2014: The Influence of Foreign Direct Investments on Regional Development in Croatia, Croatian Economic Survey 16 (2), 59–90. DOI: 10.15179/ces.16.2.3.
Google Scholar
Kordej-De Villa, Ž., Pejnović, D., 2015: Planska područja Hrvatske u kontekstu regionalne politike, Hrvatski geografski glasnik 77 (1), 47–69.
Google Scholar
Lajić, I., Mišetić, R., 2013: Demografske promjene na hrvatskim otocima na početku 21. stoljeća, Migracijske i etničke teme 29 (2), 169–199. DOI: 10.11567/met.29.2.3.
Google Scholar
Law on Regional Development (Zakon o regionalnom razvoju), Official Gazette 147/2014.
Google Scholar
Lukić, A., 2012: Mozaik izvan grada – tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske, Meridijani, Samobor.
Google Scholar
Magaš, D., 2000: Suvremeni problemi prostornog razvoja Hrvatske, in: 2. hrvatski geografski kongres: zbornik radova (Ed. Pejnović, D.), Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 305–315.
Google Scholar
Maleković, S., Puljiz, J., Bartlett, W., 2011: Decentralisation and Regional Policy in Croatia: the Impact of EU Accession and the Prospects of Territorial Reorganisation, LSEE Papers on Decentralisation and Regional Policy, Research Paper Number 5, London School of Economics, London, http://www2.lse.ac.uk/europeanInstitute/research/LSEE/SEE_Programme/images/Research_Paper_5.pdf (accessed on 18/11/2016).
Google Scholar
Ministry of Regional Development and EU Funds of the Republic of Croatia, https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/regionalni-razvoj/razvojne-strategije/111 (accessed on 18/11/2016).
Google Scholar
Nejašmić, I., 1991: Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Globus, Zagreb.
Google Scholar
Nejašmić, I., 1999: Uloga turizma u diferenciranom demografskom razvitku otočnih naselja: primjer srednjodalmatinskog otočja, Hrvatski geografski glasnik 61, 37–52.
Google Scholar
Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb.
Google Scholar
Nejašmić, I., 2008: Stanovništvo Hrvatske: demogeografske studije i analize, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb.
Google Scholar
Nejašmić, I., 2013: Demografsko starenje na hrvatskim otocima, Migracijske i etničke teme 29 (2), 141–168. DOI: 10.11567/met.29.2.2.
Google Scholar
Opačić, V. T., 2009: Recent Characteristics of the Second Home Phenomenon in the Croatian Littoral, Hrvatski geografski glasnik 71 (1), 33–66.
Google Scholar
Pejnović, D., 2004: Depopulacija županija i disparitet u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena istraživanja 13 (4–5), 701–726.
Google Scholar
Pejnović, D., Kordej-De Villa, Ž, 2015: Demografski resursi kao indikator i čimbenik dispariteta u regionalnom razvoju Hrvatske, Društvena istraživanja 24 (3), 321–343. DOI: 10.5559/di.24.3.01.
Google Scholar
Petrić, L., 2011: Upravljanje turističkom destinacijom: Načela i praksa, Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet Split, Split.
Google Scholar
Puljiz, J., Maleković, S., 2008: Current Situation and Future Perspectives of Regional Policy in Croatia, in: 50 Years of European Union (Eds. Kandžija, V., Kumar, A.), Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka, 271–281.
Google Scholar
Radeljak, P., 2012: Prostorno planiranje na području Šibensko-kninske županije od druge polovice 20. stoljeća, Sociologija i prostor 50 (194/3), 345–377.
Google Scholar
Radeljak Kaufmann, P., 2016: Integrating factor analysis and the Delphi method in scenario development: A case study of Dalmatia, Croatia, Applied Geography 71, 56–68. DOI: 10.1016/j.apgeog.2016.04.007.
Google Scholar
Registry of spatial units, State Geodetic Administration, Zagreb.
Google Scholar
Ruppert, K., Schaffer, F., Maier, J., Paesler, R., 1981: Socijalna geografija, Školska knjiga, Zagreb.
Google Scholar
Sić, M., 2003: Regional Disparities in Croatia, Hrvatski geografski glasnik 65 (2), 5–28.
Google Scholar
Topographic Basemap, ArcGIS 10.0.
Google Scholar
Toskić, A., Njegač, D., 2003: Changes in Political and Territorial Organization and their Impact on Croatia’s Urban System and Regional Development, Hrvatski geografski glasnik 65 (1), 7–24.
Google Scholar
Živić, D., Pokos, N., 2005: Odabrani sociodemografski indikatori razvijenosti Hrvatske i županija, Revija za sociologiju 36 (3–4), 207–224.
Google Scholar
Statystyki
Downloads
Licencja
Prawa autorskie (c) 2020 Studia Miejskie
Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Użycie niekomercyjne – Na tych samych warunkach 4.0 Międzynarodowe.
